ODLUKE
Na konferenciji održanoj u Sofiji 1985. organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima donosi važne odluke koje su utjecale na formiranje novog međunarodnog standarda u statistici vezanog uz proizvodnju i distribuciji knjiga, novina i časopisa. Određeni su i usvojeni instrumenti pomoću kojih će se vršiti međunarodna regulacija svih pitanja iz ovog djelokruga, a zemlje članice imaju zadatak da primjenjuju i provode zakone i pravila. Neophodan uvjet za dobivanje valjanih statističkih podataka je da nacionalni autoriteti u domeni statistike budu vođeni istim standardima. Oni će služiti u svrhu dobivanja kvalitetnih i komparabilnih statističkih podataka vezanih uz proizvodnju i distribuciju knjiga, novina i časopisa. Glavni cilj je osiguranje valjanih informacija u s vezi statističkih podataka u svim državama članicama. Ti podaci odnose se na tiskovine, bilo periodičke ili ne periodičke koje se mogu uvrstiti u sadržaj nacionalnih knjižnica. Izuzimaju se sve ostale tiskovine (katalozi, mape, karte, reklame…). Da bi olakšali snalaženje o vrsti tiskovine definirani su pojmovi koji točno karakteriziraju određenu tiskovinu, a to su periodičke i ne periodičke publikacije, posebna izdanja, pojam tiskovine te pojam dostupne publikacije. Također su određene definicije koje služe prikazivanju statističkih podataka tiskanih izdanja. Tako se točno definira naslov, naklada, ''printrun'' i publiciranje. Statistički podaci koji govore o knjigama imaju za cilj da određene tipove publikacija uvrste u knjižnu statistiku. U knjižnu statistiku također se uključuju i vladina izdanja, izdanja državne administracije i njenih tijela, školski udžbenici, sveučilišni udžbenici… U definiciji točno se određuje pojam knjige, pamfleta, prvog izdanja, ponovljenog izdanja, ponovo tiskanog izdanja, prijevoda i naslova. Metode prebrojavanja koriste se za prebrojavanje naslova i odnose se na broj i novčanu vrijednost naslova i kopija koje se tiskaju i prodaju. Prebrojavanje naslova vrši se jednom godišnje bez obzira na broj izlaženja. Knjige se prebrojavaju u slučajevima kada se publicira jedan ili više odvojenih radova kada je to kompletan rad nekog autora ili izbor od raznih autora kada rad pripada različitim izdanjima… Različite verzije istog naslova publicirane u raznim zemljama smatraju se pojedinačnim naslovima. 'Reprints' se ne može pribrojati broju naslova, jedino broju kopija. Statistički podaci o kopijama ovise o tipu informacije koja se prikazuje (broj tiskanih kopija, broj prodanih ili na drugi način podijeljenih). Izvršena je klasifikacija naslova i kopija u 25 subjekata koji se baziraju na UDK.Njihovo prebrojavanja odnosi se broj publiciranih stranica, broj jezičnih prijevoda, broj prvih izdanja i broj ponovljenih izdanja. Prezentiranje statističkih podataka uključuje ukupan broj naslova, ukupan broj kopija, ukupan broj naslova klasificiranih po subjektu i jeziku, također i broj kopija i naslova. Prezentira se, također, izvoz i uvoz knjiga te prodaja knjiga po broju i tipovima knjiga. Statistike novina i časopisa obuhvaća podatke o vladinim časopisima, akademskim, znanstvenim i sveučilišnim časopisima, dnevnim i ostalim novinama, magazinima… Postoje točno određene metode numeriranja koje se odnose na ukupan broj publikacija po naslovu te broj kopija tiskanih i prodanih. U ukupnom broju periodičkih publikacija ne broje se iste novine u lokalnom izdanju. U podacima o prodaji broje se kopije prodane direktno, u pretplati i podijeljene. Podaci o novinama i časopisima prate ukupan broj tiskanih i prodanih, broj naslova i prodaju po tipu i frekvenciji. Statistika izdavaštva donosi informacije vezane uz publiciranje i tiskanje knjiga, novina i časopisa. Podaci se odnose na određene izdavačke kuće, a i ostale izdavače kojima je izdavanje sporedna djelatnost.